Grijanje, solarno, klime i vodoinstalaterski radovi.

Temperaturna ugodnost je stvar navike i osobne percepcije ugodnosti. Međutim, postoje određene preporuke za održavanje temperatura u pojedinim prostorima kojih bi se trebali pridržavati:

  • Prostorije za boravak: 20-21oC
  • Kupaonica 24oC
  • Hodnici, predvorja 15oC
  • Spavaće sobe: 18oC
  • Preko dana kad nikoga nema kod kuće 16oC
  • Za vrijeme godišnjeg odmora 10oC

Smanjite li temperaturu koju održavate u prostoru za samo 1°C, godišnje možete uštediti približno 3-5% energije za grijanje.

Prilagodite garderobu godišnjem dobu.

/assets/images/post/623/list/thumb/prozor grijanje22.JPGOdržavanje previsokih temperatura zraka u prostorijama te spuštanje temperature otvaranjem prozora je inače jedna od najčešćih grešaka prilikom regulacije grijanja i temperature prostora. Naime, u mnogim stanovima i obiteljskim kućama, radijatori nemaju uređaje koji mogu regulirati temperaturu u prostorijama, a posljedica toga je pregrijanost jednih i hladnoća drugih prostorija odnosno nedovoljan komfor u tim prostorijama. Rješenje kojem se često pribjegava u slučaju pregrijanosti prostorija je otvaranje prozora, što rezultira velikim gubicima topline!

/assets/images/post/623/list/thumb/regulacija.jpgRegulaciju grijanja odnosno temperature u prostoru treba osigurati ugradnjom regulacijskih uređaja za sustave grijanja kao što su radijatorski termostatski ventili i sobni termostati.

Ukoliko imate termostatske ventile, provjerite njihovu postavljenu temperaturu.

Programirajte termostat na način da je noću ili dok ste izvan kuće temperatura postavljena na nižu vrijednost. Ovo vam može smanjiti troškove i za 7-15%.

Ako otvarate prozor na duže vrijeme, isključite sustav grijanja ili hlađenja.

Ukoliko je to moguće, namjestite da se vaš sustav grijanja isključi sat vremena prije nego izlazite iz kuće, te da se uključi pola sata prije nego se vraćate kući.

/assets/images/post/623/list/thumb/termostat1.jpgRadijatorski termostatski ventil je termostat smješten na radijatoru koji regulira temperaturu u svakoj prostoriji u kojoj se nalazi. Ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila moguća je ušteda energije čak do 20% (što ovisi o vrsti termostata i brzini reakcije – najbrže reagiraju termostatske „glave“ punjene plinom). Ušteda se ostvaruje na način da termostatski radijatorski venitl sam regulira zadanu temperaturu u prostoriji koristeći sve raspoložive izvore topline (sunce, ljude, kućanski aparate….). Radijatorski ventili se ne ugrađuju na radijatore u prostoriji u kojoj je ugrađen sobni termostat.

PRIMJER:
Ugradnjom termostatskih ventila na 14 radijatora u obiteljskoj kući od 143 m2 koja godišnje troši oko 2.800l lož ulja (15.765 kn) ili 3.000 m3 (6.240 kn) prirodnog plina, godišnje je moguće uštedjeti 2.370 kn (1,09 tCO2) na lož ulju odnosno 935 kn (0,86 tCO2) na prirodnom plinu. S obzirom da je procijenjena vrijednost investicije 5000 kn, a životni vijek provedene EE mjere 15 godina, rok povrata investicije je u slučaju lož ulja 2,11 godina, a moguća ušteda u životnom vijeku 35.550 kn, dok je rok povrata investicije u slučaju prirodnog plina 5,34 godina, a moguća ušteda u životnom vijeku 14.040 kn.

 

/assets/images/post/623/list/thumb/sobni termostat.jpgSobni termostat uključuje kotao i pumpu centralnog grijanja kad temperatura u prostoru padne ispod određene zadane vrijednosti. Obično se ugrađuje u dnevnom boravku na visini od oko 1,5 m od poda i to na unutrašnjem zidu. Nikad ne bi smio biti postavljen blizu prozora ili vrata, jer bi propuh mogao utjecati na osjetnik temperature.

 

PRIMJER:
Za stambeni prostor od 150m2 koji godišnje troši oko 2.800l lož ulja (15.765 kn) ili 3.000 m3 (6.240 kn) prirodnog plina, uz ptretpostavku godišnjih ušteda toplinske energije od 7%, godišnje je moguće uštedjeti 1.105 kn (0,51 tCO2) na lož ulju odnosno 935 kn (0,4 tCO2) na prirodnom plinu. S obzirom da je procijenjena vrijednost investicije 500 kn, a životni vijek provedene EE mjere 15 godina, rok povrata investicije je u slučaju lož ulja 0,45 godina, a moguća ušteda u životnom vijeku 16.575 kn, dok je rok povrata investicije u slučaju prirodnog plina 1,15 godina, a moguća ušteda u životnom vijeku 6.525 kn.

Programabilni termostat dodatno može vršiti regulaciju grijanja odnosno regulirati početak i kraj grijanja u ovisnosti o danu u tjednu, noći ili danu, te regulirati temperaturu vode. Ovakvi termostati mogu kontrolirati i nekoliko temperaturnih zona u kući, s obzirom da nije potrebna jednaka temperatura u svim prostorijama. Koriste li se prema uputama, ovakvi programabilni termostati mogu donjeti uštede i do 30%.

 

Grijna krivulja

Grijna krivulja daje podatak o tome koja se prolazna temperatura mora podesiti na regulaciji grijanja u ovisnosti o vanjskoj temperaturi, kako bi se postigla optimalna temperatura grijanja prostorije.

Ugradnja regulacije grijanja vođene vremenskimuvjetima

Regulacija grijanja vođena vremenskim uvjetima regulira temperaturu grijanja polaznog toka u ovisnosti od vanjske temperature. Neće se stvarati više topline nego što je potrebno. Pri tome se na regulatoru vođenom vremenskim uvjetima mora namjestiti temperatura grijanja polaznog toka prema vanjskoj temperaturi. Ovo ostavljanje ne smije biti veće nego što to zahtijeva dimenzioniranje sustava grijanja.
U normalnim okolnostima pravilno podešavanje vrši Vaš ovlašteni serviser. Pomoću integriranih vremenskih programa se uključuju i isključuju željene faze grijanja i smanjenja grijanja (npr. noću). Regulacija grijanja vođena vremenskim uvjetima povezana s termostatskim ventilima predstavlja najekonomičniji oblik regulacije grijanja.

Smanjeni rad sustava grijanja

Snizite temperaturu prostorije za vrijeme Vašeg noćnog odmora i odsutnosti. To se najjednostavnije i najpouzdanije može napraviti pomoću regulacijskih uređaja s individualno biranim vremenskim programima.
Namjestite temperaturu prostorije tijekom vremena sniženja temperature za oko 5 °C manje nego tijekom punog grijanja. Snižavanje za više od 5 °C ne donosi daljnje uštede energije, jer bi za sljedeći period punog grijanja mogla biti potrebna povišena snaga grijanja.
Samo kod duljih odsutnosti, npr. godišnji odmor, isplati se temperaturu dalje snižavati. Ali ipak, zimi se pobrinite za dovoljnu zaštitu od smrzavanja.